HADIS
Hadis o temeljima islama

Piše: Mr. Hakija Kanurić


Komentar trećeg hadisa iz zbirke ''40 hadisa'' Imama Nevevija r.h.: Rekao je Abdullah ibn Omer, radijallahu anhuma: "Čuo sam Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: 'Islam je izgrađen na pet stvari: svjedočenju da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, hodočašću Kabe i postu mjeseca ramazana.''

(Hadis bilježi Buharija, knjiga: Iman, poglavlje: Vaša dova je vaša vjera, br. 8 i Muslim, knjiga Iman, poglavlje: Opis islamskih temelja i velikih osnova, br. 16 i 21).
Ovaj hadis, poput prethodnog Džibrilovog, alejhis-selam, hadisa, govori o temeljima islama, s tim što je ovaj hadis započet riječima: "Islam je izgrađen na pet stvari", dok je u Džibrilovom hadisu rečeno: "Islam je da svjedočiš da nema boga osim Allaha..." Iz Džibrilovog hadisa može se na prvi pogled razumjeti da je islam samo ovih pet temelja, dok se iz ovog hadisa jasno razumije da tih pet temelja ne predstavljaju cijeli islam, nego je islam na njima izgrađen. To su stubovi, temelji i glavni konstruktivni dijelovi islama, ali je islam ipak obuhvatniji i širi.
Islam se u ovom hadisu poredi sa zgradom koja je izgrađena na pet temeljnih stubova. Bez tih stubova zgrada ne može stajati, a ostala djela na koja islam podstiče upotpunjavaju tu zgradu. Ukoliko izostane neko od tih ostalih djela, zgrada biva krnjava, ali i dalje stoji uspravno, za razliku od ovih temeljnih stubova koji kada izostanu zgrada se ruši i pada.
Svako dobro djelo i svaki vid pokornosti Uzvišenom Allahu je dio islama. Sve stroge vjerske obaveze i pohvalna djela su dijelovi islama kao i ostavljanje i izbjegavanje zabranjenih i pokuđenih djela. Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Musliman je onaj od čijeg jezika i ruku su muslimani mirni."( Hadis bilježi Buharija, knjiga: Iman, poglavlje: Musliman je onaj..., br. 9 i Muslim, knjiga Iman, poglavlje: Stepeni islama i najbolji islam, br. 58.) U ovom hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nazvao je islamom neuznemiravanje drugih. Prema tome, islam je širok i opsežan, ali ovih, u hadisu spomenutih, pet stvari predstavljaju osnove na kojima se gradi islam. Gubljenjem tih pet stvari ili nekih od njih, gubi se istinski islam, dok se gubljenjem drugih djela ne gubi islam, nego biva manjkav i krnjav.
U hadisu nije spomenut džihad, iako je borba na Allahovom putu jedno od najboljih djela. Nakon što je Abdullah ibn Omer, radijallahu anhuma, ravija ovog hadisa, prenio riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u kojima je spomenuto pet temeljnih stubova islama, upitan je:
''A džihad na Allahovom putu?''
''Džihad je vrijedan, ali nas je ovako Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavijestio'', odgovorio je Abdullah.( Ahmed u Musnedu, br. 4567.)
Borba na Allahovom putu ne predstavlja temeljni stub islama, jer nije fard ajn – izričita obaveza – svakom muslimanu u svakom vremenu, za razliku od pet temelja islama.

Prvi temelj: "Svjedočenje da nema boga osim Allaha". Svjedočiti da nema boga osim Allaha znači vjerovati, biti ubijeđen i riječima očitavati da niko osim Uzvišenog Allaha ne zaslužuje da se obožava, da mu se robuje i čini ibadet te da je obožavanje bilo koga ili čega drugog osim Allaha zabluda i nevjerstvo. Neophodno je vjerovati srcem, izgovoriti jezikom i potvrditi djelom da se samo Allah obožava i da je obožavanje drugog osim Allaha zabluda, jer ovo svjedočenje je sastavljeno od negacije i potvrde. Riječima "nema boga" negira se postojanje božanstva koje se s pravom obožava, a riječima "osim Allaha" potvrđuje se da se samo Allah s pravom obožava. Negacijom se poriče sve što se mimo Allaha obožava, a potvrdom se potvrđuje obožavanje Jedinog Allaha.
Sama potvrda bez negacije nije dovoljna. Za ispravno svjedočenje neophodno je sastaviti i potvrdu i negaciju. Onaj ko obožava Allaha i ne obožava uz Njega drugog, ali istovremeno vjeruje da je dozvoljeno obožavati druge mimo Allaha, nevjernik je zbog tog ubjeđenja.
Svjedočenje da nema boga osim Allaha nije puko vjerovanje da Allah postoji. Nevjernici koji su živjeli u vremenu Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, vjerovali su da Allah postoji. Rekao je Uzvišeni: "A da ih upitaš: 'Ko je nebesa i Zemlju stvorio i ko je Sunce i Mjesec potčinio?', sigurno bi rekli: 'Allah!' Pa kuda se onda odmeću." (El-'Ankebut, 61)
Međutim, i pored toga su ostali nevjernici jer su odbijali svjedočenje da se samo Allah s pravom obožava i da je obožavanje svega drugog osim Njega zabluda koja vodi u Vatru.
Svjedočenje "da je Muhammed Allahov poslanik" je drugi dio prvog temelja islama. Svjedočenje da nema boga osim Allaha ne koristi bez svjedočenja da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Allahov poslanik. Uz svjedočenje da nema boga osim Allaha neophodno je vjerovati u Muhammedovu, sallallahu alejhi ve sellem, poslanicu, jer onaj ko svjedoči da nema boga osim Allaha, ali ne svjedoči ili ne vjeruje da je Muhammed Allahov poslanik, nevjernik je i porekao je svoje svjedočenje da nema boga osim Allaha. Uzvišeni Allah odabrao je Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, za Svog poslanika, pa ko porekne poslanika, porekao je i Onog ko ga je poslao.

Drugi temelj: "Obavljanje namaza – molitve". Musliman je dužan, Allaha radi, obaviti namaz upotpunjavajući namaske ruknove, vadžibe i šarte. Namaz se mora obaviti u propisanom vremenu. Rekao je Uzvišeni Allah: "...jer vjernicima je propisano da u određeno vrijeme molitvu obavljaju." (En-Nisa, 103) Namaz obavljen van njegovog vremena nije obavljen prema Allahovoj naredbi. Izuzima se stanje kada čovjek uz opravdan razlog obavi namaz van njegovog vremena, kao naprimjer da prespava, zaboravi ili da bude u stanju kada je dozvoljeno spojiti namaze. Međutim, odgađanje namaza van njegovog vremena bez šerijatski validnog razloga je, ustvari, napuštanje namaza. Rekao je Uzvišeni Allah: "A njih smijeniše zli potomci, koji molitvu napustiše i za požudama pođoše, oni će sigurno zlo proći!" (Merjem, 59). Ti zli potomci su odgađali namaz van njegovog vremena, kao što na to upućuju riječi Uzvišenog: "A teško onima koji, kada molitvu izvršavaju, molitvu svoju kako treba ne izvršavaju." (El-Ma'un, 4-5) Allah za njih kaže da molitvu izvršavaju, ali i pored toga im prijeti jer molitvu svoju kako treba ne obavljaju, tj. obavljaju je van njenog propisanog vremena.
A onaj ko potpuno ostavlja namaz, o njemu je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Uistinu, između čovjeka i širka i nevjerstva je ostavljanje namaza"( Muslim, knjiga Iman, poglavlje: Nazivanje nevjernikom onog ko ostavi namaz, br. 116. ) , tj. ono što sprečava čovjeka da ne bude nevjernik je namaz, pa kada ga ostavi, nestaje prepreke između njega i nevjerstva i širka.
Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada sin Ademov prouči ajet sedžde i učini sedždu, Iblis se izdvoji i plačući govori:
'Teško meni, sinu Ademovom je naređeno da učini sedždu pa je poslušao i čeka ga Džennet, a meni je naređeno da učinim sedždu pa sam odbio i čeka me Vatra!"' (Muslim, knjiga Iman, poglavlje: Nazivanje nevjernikom onog ko ostavi namaz, br. 115.)
Iblis je postao nevjernik jer se nije poklonio Ademu kada mu je Allah naredio. Onaj ko ostavlja namaz sličan je Iblisu u odbijanju sedžde i nepokornosti Allahu.
Stoga je musliman dužan voditi računa o namazu i obavljati ga u njegovom vremenu i na što potpuniji način. Neprihvatljivo je obavljanje namaza prema volji pojedinca i njegovom slobodnom vremenu, poput puštanja da istekne sabahsko vrijeme i klanjanja nakon buđenja, ili obavljanja svih dnevnih namaza nakon akšama. Allahov rob mora djelom potvrditi da mu je Allah najpreči, stoga mora obaviti svoju dužnost prema Allahu u vremenima koja je Allah odredio.
Treći temelj: "Davanje zekata", tj. udjeljivanje određenog dijela imovine, kada se ispune potrebni uvjeti, osobama koje zaslužuju zekat. Davanje zekata nije obično udjeljivanje nego je to stroga obaveza i jedan od temelja islama. Koliko je zekat bitan, govori nam postupak Ebu Bekra, radijallahu anhu, koji je poveo rat protiv onih koji su odbili davanje zekata. Zekat je pravo siromašnih u imetku bogatih. Nedavanje zekata je osobina nevjernika. Rekao je Uzvišeni Allah: "A teško onima koji Njemu druge ravnim čine, koji zekat ne daju i koji u onaj svijet ne vjeruju." (El-Fussilet, 6-7)
Davanjem zekata vjernik potvrđuje svoju iskrenost i pokornost Stvoritelju, jer se odriče imetka, koji mu je drag, zbog nečeg dražeg i vrednijeg, a to je Allahovo zadovoljstvo. Davanjem zekata vjernik čisti svoj imetak i time mu Allah daje bereket u njemu. Rekao je Uzvišeni Allah: "...šta god vi udijelili On će to nadoknaditi, On najbolje opskrbljuje." (Es-Seba', 39) A Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Neće sadaka imetak umanjiti..."( Muslim, knjiga: Dobročinstvo, čuvanje rodbinskih veza i adabi, poglavlje: Pohvalnost praštanja i skromnosti, br. 4689.)

Četvrti temelj: "Post mjeseca ramazana". To je dužnost koja je propisana ovom ummetu, a bila je propisana i ranijim ummetima. Cilj posta je postizanje bogobojaznosti. Rekao je Uzvišeni Allah: "O vjernici! Propisuje vam se post kao što je bio propisan onima prije vas, da biste bogobojazni bili." (Bekare, 183)
Postom vjernik potvrđuje svoju iskrenost u vjeri, jer radi Allaha trpi glad i žeđ ostavljajući svoje prohtjeve i potrebe.
Putniku ili bolesniku je dozvoljeno da ne posti, ali će nakon povratka ili ozdravljenja napostiti propuštene dane. Rekao je Uzvišeni Allah: "A ko se razboli ili na putu zadesi, neka isti broj dana naposti." (Bekare, 185) Onaj ko je iskušan bolešću od koje se ne nada ozdravljenju, za svaki propušteni dan nahranit će jednog siromaha, rekao je Uzvišeni: "Onima koji ga jedva podnose iskup je da jednog siromaha nahrane..." (Bekare, 184)

Peti temelj: "Hodočašće Kabe" tj. obavljanje hadždža posjetom Kabe i izvršenjem hadžskih obreda, poput: tavafa, sa'ja, boravka na Arefatu, Mini, Muzdelifi, bacanja kamenčića itd.
Obavljanjem hadža vjernik ostavlja svoje uobičajene poslove i obaveze, ostavlja svoju familiju i rodbinu, ostavlja svoj rodni kraj, podnosi teškoće puta i snosi materijalne troškove. Sve to odazivajući se Božanskoj naredbi: "I oglasi ljudima hadž! Dolazit će ti pješke i na kamilama iznurenim, dolazit će iz mjesta dalekih." (El-Hadždž, 27)
S obzirom da hadždž u sebi ima određene teškoće, obavezan je samo jednom u životu. Ta obaveza obuhvata samo onog ko je materijalno i tjelesno u stanju obaviti hadž. Onaj ko je u stanju materijalno obaviti hadž, ali je tjelesno nemoćan i nema nade da će mu se zdravlje poboljšati, poslat će drugu osobu koja će na njegovo ime obaviti hadž. Onaj ko je bio u stanju obaviti hadž ali to nije učinio za svog života, njegovi nasljednici će iz ostavštine odvojiti potrebna sredstva i na njegovo ime obaviti hadž.

U ovom hadisu, hadž je spomenut prije posta, dok je u drugoj predaji post spomenut prije hadža.
Ovih pet temelja islama su međusobno povezani. Samo potpunom primjenom i ispravnim izvršenjem svih ovih ibadeta postiže se Allahovo zadovoljstvo.



ESSELAMU ALEJKUM
 
Facebook 'Like' Button
 
DESIGN BY MESIC
 

Koristi namaza

Priredio: Smail Handžić Namaz – islamska molitva, klanjanje – najvažnija je islamska obaveza. Dužnost ga je obavljati pet puta dnevno u različitim vremenskim periodima dana i noći, počevši od trenutka čovjekove biološke punoljetnosti pa do kraja njegovog života, kod kuće ili na putu, u zdravlju ili bolesti. On je najpotpuniji vid iskazivanja pokornosti, zahvalnosti i ljubavi prema Milostivom Stvoritelju. Namaz je individualna dužnost za koju će ljudi prvo odgovarati na Sudnjem danu. Propis je svih nebeskih objava koji nikada nije bio dokinut, pročišćenje je, neopisivi smiraj i svjetlost za dušu i tijelo, čovjekov spas i sreća na oba svijeta... Iako je stroga obaveza prema Gospodaru svih svjetova, namaz donosi i višestruke ovosvjetske koristi čovjeku i društvu u cjelini. Neke od tih koristi predstavljamo vam u ovom letku: VJERSKE KORISTI NAMAZA Namaz je temelj vjere i glavni stub islama – poput šatora koji u sredini ima stub na koji se oslanja. Da li šator mogu održati hiljade kočića sa strane ako nema glavnog stuba u sredini!? Upravo je namaz ono čime se određuje glavna razlika između muslimana i nevjernika, jer se njime priznaje Allahova božanstvenost i superiornost! Namaz najbolje približava Allahu jer se time izvršava ono što je izričito naredio. On nas podsjeća na Sudnji dan i stajanje pred Uzvišenim Allahom kada ćemo, htjeli mi to ili ne, odgovarati za svoj ovosvjetski život. On je veza je i direktni kontakt sa Stvoriteljem svih svjetova u kome nema posrednika. Sklop je trenutaka tihog razgovora roba sa njegovim Gospodarom i dokaz iskrene ljubavi prema Allahu, a ima li išta slađe i ljepše, onome koji je zaljubljen i koji nekoga voli, od osamljivanja i razgovora sa onim koga voli?! Namaz čisti i potpuno briše grijehe, jer je Poslanik – neka je na njega Allahov mir i blagoslov – rekao: ''Šta mislite kada bi neko od vas imao rijeku pred vratima, pa se u njoj svaki dan pet puta kupao, da li bi na njemu ostalo nečistoće?'' Prisutni su odgovorili: ''Naravno da ne bi ostalo nikakve nečistoće na takvom čovjeku.'' ''Eto, tako je i sa pet dnevnih namaza, Uzvišeni Allah njima briše grijehe i prijestupe.'' (Hadis) Razumne osobe priznaju da se iz pristojnosti uvijek treba zahvaliti darodavaocu. Namaz je najbolji način zahvaljivanja Allahu na bezbrojnim blagodatima kojima nas neprestano daruje, poput hrane i pića, zdravlja, potomstva, stabilnih finansijskih prihoda itd. Uzvišeni Allah učinio je da zahvala bude uzrokom novih darovanja, ali i faktorom opstanka i dugotrajnosti Njegovih već darovanih blagodati. MORALNE I DUHOVNE KORISTI NAMAZA Islam je vjera čistoće! Posebno je to naglašeno namazom jer uvjetuje, a samim tim i podstiče na čistoću tijela, odijela i mjesta gdje se on obavlja. Nakon svih psihofizičkih priprema, pravi klanjač se svome namazu iskreno posvećuje. U stanju potpune poniznosti i predanosti Svemogućem Allahu, uronjavajući u suštinu namaza i duboki smisao svih riječi koje izgovara i svojih pokreta, on prožima svu čovjekovu dušu i tijelo, podsjeća ga da stoji pred Uzvišenim Allahom te da će uskoro doći dan kada će, isto tako stojeći, odgovarati za sva svoja djela. Ovakav namaz pozitivno djeluje i čovjeka odvraća od ružnih misli i djela, i istovremeno podstiče na moralne vrline i dobra djela. S obzirom da je klanjač pet puta dnevno ''pred svojim Gospodarom'', skoro je nemoguće prihvatiti mogućnost iskrenog i redovnog klanjanja namaza i namjernog prepuštanja porivima grijeha. Zbog toga sa pravom kažemo da je on škola lijepog morala! Namaz je utočište i sklonište muslimana kojem u svim nedaćama pribjegava. Namaz je za njega puniji osjećanja od majčinskog toplog krila njenom djetetu, koje, kad mu god nešto nije po volji, bude preplašeno, ili možda gladno i žedno, skloni se svojoj majci u krilo, ili se uhvati za njene čiste skute. U njemu vjernik, iskreno i sa potpunim pouzdanjem, svoje srce otvara pred Plemenitim, Snažnim, Imućnim, Darežljivim, Milostivim, Samilosnim, Blagim, pred Onim koji daje i lišava, pred Onim koji sve čuje i koji se na molbe rado odaziva... Zato je on vjerniku sigurno utočište i bezbjedni zaklon, stjecište snage i pomoći – djelo koje mu osigurava duševni mir i zadovoljstvo. DRUŠTVENE I SOCIJALNE KORISTI NAMAZA Namaz poučava da nema razlike među ljudima. On spaja ljude s obzirom na njihove svakodnevne džamijske sastanke u najponiznijim emotivnim trenucima pred Milostivim Allahom. Među klanjačima ulijeva iskrenu ljubav i solidarnost bez obzira na njihove društvene, socijalne, rasne, političke i sve druge različitosti. Namaz podstiče na poniznost jer njime praktično priznajemo da su svi ljudi pred Allahom jednaki, a da se među njima ističu samo oni koji su od drugih više bogobojazniji. Namaz nas uči da cijenimo dar vremena. On je usko vezan za vrijeme, muslimana podsjeća na vrijeme i pomaže mu da lakše organizira svoje dnevne zadatke. Namaz nas uči radu i upornosti, disciplini i odgovornosti, jer se klanjači konstantno brinu da njihov namaz bude ispravan i u potpunosti obavljen u njegovom određenom vremenu. Svaki dio namaza sa opreznošću i redoslijedom izvršavaju i nastoje da svojim greškama ne obezvrijede ovo veliko djelo svoje pokornosti. U njemu se ravnaju u ispunjene i ispravljene redove (ar. saff) i prilikom činjenja određenih namaskih pokreta poslušno slijede jasne znakove svoga predvodnika (ar. imam). Namaz podstiče na kolektivitet, jedinstvo i zajedništvo, jer se svi muslimani klanjaju Jednom Gospodaru, svi slijede praksu posljednjeg Allahovog Poslanika, u namazu se okreću prema jednoj centralnoj tački, Kabi u Mekki, najčasnijem Allahovom hramu na zemaljskoj kugli... Zajednički namaz (ar. džemat), kao i svako djelo, vredniji je kod Allaha od pojedinačnog! Namaz nas uči da poštujemo sve ljude, naročito učene ljude i vjerske autoritete. ZDRAVSTVENE KORISTI NAMAZA Posmatrajući dnevne namaze sa zdravstvenog aspekta, doći ćemo do zaključka da je namaz, zaista, lijek za čovjekovu dušu i tijelo! Namaz nas podstiče na redovno održavanje lične higijene. Nepojmljivo je da klanjač čitav dan bude nečist, s obzirom da je pet puta vezan za obred prednamaskog čišćenja (abdest). Najnovija medicinska istraživanja potvrđuju da se vremenski periodi određeni za klanjanje namaza nalaze u trenucima kada je tijelo fiziološki najaktivnije, što navodi na zaključak da su ta vremena osnovni regulator koji utječe na tjelesnu aktivnost klanjača. Potpuni i iskreno obavljeni namaz djelotvorno liječi sva negativna psihička stanja. Ukoliko se redovno obavlja, namaz igra važnu ulogu u pravilnom razvoju i izrastanju kostiju i mišića. Imajući u vidu da klanjač u jednom namazu obavlja pet različitih pokreta tijelom, to djelotvorno utječe na njegov probavni sistem, krvotok i pravilan rad srca. Njime se održava tjelesna kondicija, povećava se gipkost i elastičnost zglobova, uklanja napetost, mlitavost i arterioskleroza u mišićima i zglobovima, sprečava se pojava proširenja ili zakrčenja vena. Ako razmislimo o spuštanju klanjačevog lica na tlo (ar. sedžda), spoznat ćemo da taj položaj pozitivno djeluje na napajanje mozga krvlju. Namaz uklanja nervozu i nesanicu. Zbog činjenice da je dužan voditi računa o namaskoj disciplini koja se ogleda u pravilnosti kur'anskog recitovanja i izvršavanja namaskih pokreta, kao takav, namaz jača umnu koncentraciju klanjača. Osim navedenih, koristi namaza su višestruke i obimnije. Koliko god da se trudili da spoznamo, tajne i mudrosti namaza detaljno poznaje isključivo Onaj koji ga je kao obavezu propisao – Mudri i Sveznajući Allah. Naša dužnost je da budemo iskreni i dosljedni svim Njegovim naredbama, a nagrada neće izostati, svejedno da li je postigli u ovosvjetskom ili u budućem, vječnom životu! 02:52

Iskrice Mudrosti

Svako Allahovo stvorenje je lijepo!

Jedne prilike je Poslanik, sallallhu alejhi ve sellem, skoro potrčao za čovjekom čija je odjeća prelazila njegove članke pa mu je naredio: ''Podigni svoju odjeću'', na što mu je čovjek, otkrivši svoja koljena, rekao: ''Allahov Poslaniče, ja sam krivonog i koljena mi se sudaraju prilikom hoda (imao je tzv. x noge)'', nakon čega mu se opet obrati Poslanik, s.a.v.s., riječima: ''Digni svoju odjeću! Uistinu je svako Allahovo stvorenje lijepo.'' (Ahmed, 4/390, br. 19364, sa lancem prenosilaca koji odgovara kriterijima Buharije i Muslima. Vidjeti: Es-Sahiha, br. 1441.) Priredio: Amir Durmić

Skromnost je vrhunac bogatstva

U stihovima, Imam Šafija r.h. je rekao: Da je skromnost vrhunac bogatstva, to sam uvidio Pa sam se za njene skute čvrsto uhvatio Niko me pred svojim vratima neće vidjeti Niti ću se bilo s kim previše zaokupiti Bogataš sam postao bez srebrnjaka ijednoga Pored ljudi prolazim poput kralja kakvoga (Divan Imama Šafije str. 102) Preveo: Amir Durmić

Ljudi su poput leptira

Rekao je Muhammed sallallahu alejhi ve sellem: ''Primjer mene i vas je kao primjer čovjeka koji ja naložio vatru pa kada je njena svjetlost obasjala prostor oko nje, leptiri i ostali insekti počeše u nju upadati, a taj ih čovjek u tome nastoji spriječiti, ali mu to ne polazi za rukom. Takav je primjer mene i vas. Ja vas pridržavam za vaš struk nastojeći da spriječim da u vatru upadnete i govorim: bježite od vatre, bježite od vatre…, a vi me nadjačavate i u vatru bezglavo srljate''. (Buhari br. 3426 i br. 6483, Muslim br. 2284, od Ebu Hurejre r.a.) Priredio: Amir Durmić

Ko je istinski bankrotirao?

Kada je Poslanik, s.a.v.s., upitao ashabe znaju li ko je to muflis (bankrot, švorc), odgovorili su da oni muflisom smatraju osobu koja nema ni novca niti vrijednosti. Na to im je on rekao: ''Istinski je bankrotirala ona osoba koja će na Sudnji dan doći sa dobrim djelima, namazom, postom zekatom, ali je nekoga vrijeđao, nekoga je potvorio... pa će jednome dati svojih dobrih djela i drugome isto tako, a ako mu nestane dobrih djela prije nego se među njima presudi, bit će natovaren grijesima onih prema kojima se ogriješio, a zatim će biti bačen u Vatru.'' (Muslim, br. 2581, od Ebu Hurejre, r.a.) Priredio: Amir Durmić
 
This website was created for free with Own-Free-Website.com. Would you also like to have your own website?
Sign up for free